• Zanimaju nas aktivnosti u okviru GAP-ovog projekta. Prvenstveno, kakvu će konkretnu korist imati krajnji korisnici usluga Vaše službe?

Verica Kunić, d.i.arh: Naša saradnja sa GAP-om traje gotovo tri godine, pri tome, mi, zaista, aktivno učestvujemo u radu na tom projektu. Osnovna ideja ovog projekta je uvođenje novog načina planiranja i korištenja prostora (zoning)Već sada pokušavamo, u okviru zakona koji je još uvijek na snazi, da primjenimo novu metodologiju planiranja. Konkretno, kroz RP centralnog područja Grada Banjaluka, zajedno sa UZRS, realizovana je njena primjena. Drugi važan momenat GAP-ovog projekta je uvođenje GIS-softvera u oblast urbanizma. Naravno, sve ovo je korisno i vrijedno za krajnjeg korisnika, jer je suština u tome da uštedimo vrijeme i prostor u okviru  kojeg djelujemo. Naša služba će imati u digitalnoj formi sve informacije o jednoj mikrolokaciji (postojeće stanje, geodetsku podlogu, mogućnost intervencije na tom objektu). Dakle, za dobijanje informacija u kom pravcu se može dalje planirati na nekoj mikrolokaciji sasvim će biti dovoljno donijeti osnovne podatke o lokalitetu. Nove informacije stranka će dobiti odmah - po ukucavanju broja katastraske čestice u bazu podataka. Naravno, to, dalje, podrazumijeva podnošenje ili nepodnošenje zahtjeva za urbanističku saglasnost, zavisno od usklađenosti informacija i želja investitora.

• Najavljeno je uvođenje lokacijskih uslova i novog principa planiranja – zoninga?

Verica Kunić, d.i.arh: Lokacijski uslovi su forma koja je u proceduri izmjene Zakona o prostornom uređenju. Nastoji se isposlovati što manji broj neophodnih procedura koje su u zakonskoj obavezi. Naravno, to nije jednostavno. Vrlo je jednostavno reći – neće više biti urbanističke saglasnosti, biće samo lokacijski uslovi. Ideja i jeste da to bude tehnički dokument koji će dati informaciju šta se na određenom lokalitetu može dešavati. Međutim, pravnici su još uvijek u dilemi - kako i na koji način reagovati ukoliko stranka ili neko od komšija ne bude zadovoljan time? Koje mehanizme žalbe obezbijediti? A, čim imate mogućnost žalbe, onda je to upravni akt, onda je to Zakon o opštem upravnom postupku i onda to suštinski nije ništa drugačije od Rješenja o urbanističkoj saglasnosti. Nama nije cilj da formalno promijenimo naziv dokumenta, nego promijeniti suštinu. Odnosno, stvarno skratiti postupak. I u tom pravcu je i moje djelovanje u timu. Pa, tako, sve do momenta dok ne budemo imali taksativno pobrojano šta smo to da sada morali, a od momenta usvajanja Zakona ne moramo, mislim da neću biti pristalica nekog novog teksta Zakona. Dakle, ideja je da ne bude urbanističke saglasnosti, ali kao upravnog akta.
Opet ponavljam da to nije ni malo lako i da je ovo kompleksna oblast. Nerješena imovinsko-pravna struktura je glavni problem, zatim, vlasništvo nad zemljištem koje je sada postalo neprikosnoveno. Ranije je bila usmjerena izgradnja, veliki kompleksi društvene svojine, jedan investitor na jednom bloku. Sada susrećemo urbane matrice ustinjene na veliki broj pojedinačnih vlasnika, što otežava realizaciju jednog modernog urbanog sklopa koji i u prostoru djeluje lijepo i koji je ostvariv sa aspekta imovinsko-pravnih odnosa.

• Kada će aktivnosti u okviru GAP-ovog projekta biti završene?

Verica Kunić, d.i.arh: Ne želim da hvalim naš tim, ali, zaista, aktivnosti smo započeli i prije saradnje sa GAP-om. Oni su prepoznali naše ideje i zajedno smo nastavili u tom pravcu. Postoji načelni dogovor da Centar za dozvole zvanično počene sa radom krajem aprila ili početkom maja. Ne radi se o otvaranju novog prostora. To je naša soba 19. koja je uvedena prije dvije godine u kojoj stranke dobijaju sve informacije. Svi dokumenti su u digitalnoj formi kako bi informacija bila što kvalitetnija. U međuvremnu smo sklopili ugovor sa Inovom koji se odnosi na softver za primjenu GIS tehnologije, započela je edukacija kadrova, nabavili smo šest novih mašina koje podržavaju novi softver, sklopili smo ugovor sa Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove kako bismo dobili njihove geodetske podloge na uvid. Zaista smo pokrenuli brojne aktivnosti koje još uvijek nisu vidjive, ali se nadam da će uskoro sav ovaj trud, praktično, izaći na vidjelo.

• Odjeljenje za prostorno uređenje Administrativne službe Grada ima novu organizaciju?

Verica Kunić, d.i.arh: Nakon dvije godine analize, ponudili smo prijedlog uvođenja novih odsjeka u okviru našeg odjeljenja i, napokon, uvedena su tri nova odsjeka. Jedino Odjeljenje za prostorno uređenje nije imalo odsjeke. Pri tome, od ukupno zaprimljene pošte koja uđe u Gradsku upravu, 40% obrađuje ovo odjeljenje, a to su, uglavnom, najkomplikovaniji predmeti sa kadrovskim učešćem od 4%. Dakle, uvedena su tri nova odsjeka: za urbanizam, za građeviske i upotrebne dozvole i Odsjek za dokumentaciju, koji je i zakonski obavezan, a predstavlja tehničku i logističku podršku cijelom odjeljenju. Na ovaj način ostvarili smo bolju organizaciju u cilju što kvalitetnijeg rada. Zaposleno je devetnaest novih izvršilaca, od prvog februara, a kako je ovo specifična materija, još uvijek je sve u fazi uhodavanja. Ali, vjerujem, da će i ovo uskoro biti jedan segment koji će pokazati kvalitet i poboljšanje. Još jednom ću naglasiti da efikasnost ovog odjeljenja i konačan ishod (urbanistička saglasnost i građevinska dozvola) u velikoj mjeri zavise od niza drugih elemenata. U tom smislu, potpisali smo prošle godine, u okviru GAP-ovog projekta, Memorandum o razumjevanju sa svim infrastrukturnim organizacijama, sa Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Zavodom za izgradnju i Gruntovnicom, kako bi svi dali maksimum na putu ka zajedničkom cilju.

• Koje su aktivnosti realizovane u sferi inicijative uređenja grada, a koje su planirane za predstojeći period?

Verica Kunić, d.i.arh: Banjaluka je oduvjek bila lijep grad, prepun zelenila i lijepih objekata, ali ona sad doživljava svojevrsnu renesansu. Prvenstveno sa aspekta čistoće i urednosti, gradnje (evidentna je ekspanzije gradnje). Park Petar Kočić je postao prepoznatljiv ambijent koji je priznala stručna javnost. A, što je najvažnije, park je u svakom momentu prepun ljudi, odnosno, korisnika tog prostora. U posljednjih godinu dana završena su dva značajna međunarodna konkursa. Jedan se odnosi na revitalizaciju i remodelaciju tvrđave Kastel. Sada planiramo realizaciju u etapama. Naravno, prvo moramo obezbijediti sredstava i investitore po modelu javno-privatno. Ali, važno je da se ušlo u priču uvlačenja života u Kastel.
Drugi međunarodni konkurs je Idejno rješenje Regulacionog plana obala Vrbasa, koje su dosta nesređene. Imamo puno problema sa divljom gradnjom. Na žalost, ova dva važna konkursa su išla paralelno, pa smo za Vrbas dobili samo četiri rada. Svi radovi su otkupljeni i krećemo u izradu Regulacionog plana gdje ćemo iskoristiti ideje iz otkupljenih radova i kombinovaćemo ih sa nekim svojim idejama. Naravno, ne možemo učiniti nikakve radikalne promjene, ali možemo zaštititi ono što je ostalo slobodno i uvesti sadržaje kompatibilne sa načinom korištenja rijeke i njenih obala.

Ranije je realizovan još jedan konkurs za uređenje trga, na mjestu bivšeg Zenita i to rješenje je potvrđeno kroz RP centralog područja Grada, koji je usvojen na Skupštini. Realizacija tog područja će biti prva naša buduća aktivnost, koja podrazumijeva i rješavanje imovinskih odnosa na tom predmetnom zemljištu. Ideja je da taj prostor bude jedna cjelina koja će povezati Gospodsku ulicu, odnosno ulicu Veselina Masleše sa ulicom Bana Milosavljevića i završiti pjacetom kod Pozorišta. Još jedna ideja, prilično avangardna, za koju smo dobili podršku većine, biće realizovana na tom području, a to je poniranje saobraćajnice Kralja Petra I Karađorđevića od Pozorišta do Palasa. Na ovaj će način biti formirana centralna pješačka zona urbane matrice grada i tako ćemo se naći među plejadom evropskih gradova koji su prepoznatljivi kao takvi.

Značajne su aktivnosti koje se odnose na parterna uređenja grada (sređivanje trotoara, ozelenjavanje, čišćenje...). Problem su bili i kiosci koji su narušavali izgled grada. U centralnoj zoni smo uveli tip i redukovali broj tih montažno-demontažnih obekata, a, dalje, nastavljamo da rješavamo taj problem koncentrično u odnosu na centralnu zonu.
Još jedna od planiranih aktivnosti je stvaranje pretpostavke izgradnje nekolicine javnih garaža s obzirom da je u gradu evidentan saobraćajni kolaps.

• Uskoro će biti raspisan Konkurs za idejno rješenje spomen kompleksa borcima VRS?

Verica Kunić, d.i.arh: Taj prostor je urbanistički tretiran Regulacionim planom Jug 7. Mi sada tražimo konkretno rješenje parternog uređenja i uređenja spomeničkog kompleksa, koje će se tu naći po mjeri autora. Konkursna komisija je dala opšte preporuke za izradu na način da ostavi umjetnicima slobodu u izražavanju. Zatražili smo od Ministarstva za pitanja boraca da se oglase u smislu kakve sve informacije žele uvrstiti u sadržaj idejnog rješenja: imena boraca, koji sve simboli i obilježja... Trenutno smo u završnoj fazi formiranja projektnog zadatka Konkursa koji će biti javnog karaktera. Otežavajuća okolnost te površine, koja izosi oko 4000 m2, je saobraćajno ograničenje. Dakle, Konkurs se odnosi na idejno rješenje spomen kompleksa koje podrazumijeva urbanističko rješenje i rješenje spomen-obilježja koje će se tu naći.

• S obzirom da često putujete, koji je evropski grad osvojio vaš simpatije i zašto?

Verica Kunić, d.i.arh: Svi evropski gradovi koji nisu doživjeli ono što smo mi, odnosno, da nisu u svom razvoju imali padove tipa uništavanje prostora, pa ponovno izgrađivanje, su u prednosti na samom startu. Izdvojila bih Prag koji je ostavio jak utisak na mene, gdje je zastupljena arhitektura gotovo svih stilova, od XII vijeka, pa do danas. A, ono što mene posebno oduševljava je njegov urbanistički koncept, odnosno, hronologija i čistoća u smislu jasnih građevinskih linija, jasnih uličnih frontova, jasno definisanih lokacija za bitne objekte, saobraćajna rješenja, što sve doprinosi čistoći u izgledu grada. U određenim dijelovima Praga niz fasada je obnovljeno, oplemenjeno, što je odraz ekspanzije i poleta, a ostavljeni su i gradski blokovi koji su simbol epohe sivila. Takođe sam oduševljena jasno definisanim centralnim zonama u većini evropskih gradova. Istakla bih svojevrsno razbijanje tabua u Gracu – cijeli jedan gradski kompleks je pod zaštitom UNESCO-a, a u neposrednoj blizini je Kunst hause koji je moderan objekat i koji je predmet pozitivnih i negativnih diskusija. Ali, svi koji dođu u Grac pogledaće sigurno i taj objekat. Dakle, ne postoji nikakva stega, nikakav kraj života. Jedan od primera je Luvr i staklena piramida ispred njega, koja je radikalno drugačija, ali koja još više potencira starinu i, naravno, daje pečat novog vremena.

• Vaše mišljenje o saradnji sa Urbanističkim zavodom RS, a.d. Banjaluka?

Verica Kunić, d.i.arh: U potpunosti sam zadovoljna saradnjom sa Urbanističkim zavodom. Zavod je, ipak, kuća koja ima tradiciju poslovanja i koja je kompetentna za sve aktivnosti koje obavlja za potrebe Administrativne službe Grada. Tako je Zavod i naš direktan partner u okviru GAP-ovog projekta. Pri tome, oni su već ušli u novu metodologiju planiranja. Opet naglašavam, ovo je vrijeme tranzicije, prelaska na novi način planiranja, ali imamo zaista veliku stručnu podršku Urbanističkog zavoda i volju, što je najbitnije.