| |
 |
Intervju sa
Nenadom Račićem, direktorom Gradske razvojne agencije
napisala: Nataša Novaković
Gradska razvojna agencija. Zvuči ambiciozno.
Odmah se zapitamo da li je to još jedna u nizu
agencija čije nam djelovanje i nije najjasnije.
No, ono što najviše intrigira je učestalo medijsko izvještavanje o konkretnim aktivnostima ove ustanove. Ako još dodamo saradnju sa Urbanističkim zavodom RS pri izradi strateški značajnog dokumenta, sasvim je dovoljno razloga da prvobitne stavove o ambicioznosti preispitamo.
N.Račić: Gradska razvojna agencija je osnovana na inicijativu Evropske Unije, a osnivač je Grad Banjaluka. Osnovana je u decembru 2003. godine, ali zbog izrade neophodnih osnivačkih akata, izbora Upravnog odbora i direktora, te ostvarivanja ostalih nezaobilaznih uslova za početak djelovanja, Gradska razvojna agencija je zvanično počela sa radom u junu 2005. godine. Cilj osnivanja ove agencije je podrška malim i srednjim preduzećima. Ljudi koji žele da započnu biznis ili žele da unaprijede svoje poslovanje, mogu da dođu i da se informišu – ovi prvi o registraciji, a ovi drugi o kreditima, izradi biznis plana..., te da dobiju i niz drugih informacija u smislu podrške njihovom radu.
Gradska razvojna agenicja je, osim ovog osnovnog djelovanja, i podrška ekonomskog razvoja Grada. Naime, prošli smo put od jedne informativno-edukativne službe, do, mogu slobodno reći, značajne poluge u procesima koji se odnose na ekonomski razvoj Banjaluke.
- O značajnijim projektima i kakvi su planovi za narednu godinu?
N.Račić: Naveo bih prvo informativno-edukativnu podršku u okviru koje smo imali značajne aktivnosti u saradnji sa |
međunarodnim organizacijama (npr. Od ideje do biznisa, pa čak i do korištenja interneta u bankarstvu, gdje smo imali određene ciljne grupe, korištene iz naše baze podataka, koje smo pripremali za pokretanje vlastitog biznisa).
Realizovali smo, takođe, program podsticaja koji smo prvo ponudili Skupštini Grada na usvajanje. Na osnovu tog usvojenog programa Grad danas daje povoljne kredite onima koji žele da pokrenu vlastiti biznis.
Ovi krediti su namijenjeni upravo takvim korisnicima, jer se oni ne mogu formalno pojaviti u banci sa ciljem dobijanja kreditnih sredstava.
Pripremili smo garantni fond koji početkom naredne godine treba da bude usvojen na Skupštini Grada.
|
|
Do sada nije realizovan zbog nedostatka zakonodavne regulative – čekali smo usvajanje Zakona o javnom dugu i garancijama u kojem je data mogućnost da se garantni fondovi osnivaju na području Republike Srpske.
Osim informativnno-edukativne i finansijske podrške Gradska razvojna agencija podržava još jedan segment – razvojni dio koji se odnosi na određenu inicijativu i realizaciju projektnih aktivnosti. Konkretno, radi se o ruralnom razvoju Grada koncipiranom u dvije cjeline. U toku je izrada Studije izvodljivosti za južni dio, a za sjeverozapadni dio planiramo do kraja godine ponuditi Skupštini Idejno rješenje na usvajanje. Ovim projektima će se podstaći i podržati revitalizacija ruralnih područja Grada, jer su naše analize i ankete pokazale da se sva privredna dešavanja ostvaruju u užem dijelu gradskog jezgra koje čini 8% od ukupne gradske cjeline. Ovi privredni kapaciteti su u nemogućnosti da zapošljavaju nove radnike, sela su pusta... Ideja je, upravo, ravnomjeran razvoj Grada po uzoru na razvijene zemlje u okruženju. Ovaj projekat je označen kao Razvoj malih i srednjih preduzeća u turizmu i poljoprivredi i radimo ga u saradnji sa Centrom za razvoj i unapređenje sela i Turističkom organizacijom.
Gradska razvojna agencija radi i na osnivanju klastera. Osnovali smo klaster u oblasti drvne prerade i finalne proizvodnje namještaja. Petanest malih preduzeća smo uspjeli registrovati u klaster. Ova preduzeća su i ranije bila ekonomski povezana, ali je nedostajala pravna forma – klaster koja bi omogućila jeftniju nabavku repro-materijala, tehničku podršku i zajednički plasman na tržištu. Rezultati su značajni – već sada su registrovane 22 članice klastera.
Osnovali smo i klaster solarne inicijative (uređaja za solarnu energiju) koji bi trebali da budu zamjena ili dopuna postojećim principima grijanja. U toku je zatvaranje konstrukcije za postavljanje prvog oglednog uređaja na Osnovnoj školi Borislav Stanković u kojoj se trenutno koristi lož ulje. Nakon postavljanja biće praćen određeni period u cilju utvrđivanja uštede energije zahvaljujući postavljenom solarnom uređaju.
Možemo se pohvaliti i formiranjem Centra za razvoj malog biznisa, početkom septembra smo upriličili i izložbu. Ovaj projekat je rađen u saradnji sa danskom Vladom. Projekat je završen, a rezultirao je sa 60 kooperanata koji rade porodični/kućni mikrobiznis (slike, drvorezi i druge brojne rukotvorine). Na osnovu ovog projekta smo dobili od Grada još jedan prostor veličine oko 200 m2 i u narednoj godini planiramo značajno proširenje kapaciteta Gradske razvojne agencije što će nam omogućiti realizaciju brojnih drugih prijekata. Naravno, jedan od najznačajnijih naših projekata je Tehnološki biznis park.
- Medijska pažnja je fokusirana na projekat Tehnološki parkovi- interpretirajte nam suštinu ovog projekta, saradnike...?
N.Račić: Željeli smo da i na užem gradskom području ostvarimo iskorak u smislu osnivanja novih preduzeća, odnosno, otvaranja novih radnih mjesta. Naravno, prvo smo morali utvrditi kako to rade drugi. Posjetili smo Varaždin, Novi Sad, Kajzerslautern i vidjeli šta je sve učinjeno u cilju pokretanja novih investicija i otvaranja novih radnih mjesta. Spoznali smo da na ovim teritorijama postoje određene vrste industrijskih zona, naučno-tehnoloških parkova. Na osnovu viđenog došli smo do ideje da je i našem području potreban tehnološki park prilagođen uslovima naše sredine. Sa aspekta – šta nedostaje našem gradu napravili smo idejno rješenje tehnološkog parka Banjaluka koji bi činile poslovne zone, biznis inkubatori, logistički centar i centar za mali biznis.
Zamislili smo da na jednom lokalitetu ili na nekoliko lokaliteta pokrenemo ekonomski razvoj grada u smislu zainteresovanih domaćih i stranih investitora koji bi gradili proizvodne kapacitete.
Želimo da to napravimo i objedinimo zajedno sa najumnijim ljudima u Banjaluci - ljudima sa Univerziteta. Za realizaciju ovog našeg projekta ćemo tražiti podrašku od Vlade i Grada, jer smo ubijeđeni da pristup i realizacija ovog projekta može pokrenuti investicioni ciklus i ekonomski razvoj koji nedostaje Banjaluci.
N.Račić: Prema jednoglasanom zaključku Skupštine, tokom usvajanja Idejnog rješenja Ruralnog razvoja, neophodna je i izrada Studije izvodljivosti koja bi omogućila implementiranje tog Idejnog rješenja.
Zahvaljujući određenim dešavanjima u smislu ulaganja Gradske uprave u infrastrukturu ovih područja već je došlo do određenih pomaka, inicijativa. Pokrenuti su manji porodični biznisi, ljudi polako grade kuće – kad prođemo, npr. putem za Stričiće vidimo da ima novih kuća i novih temelja, a ranije, dok nije bilo asfalta, nisu se gradili ni novi objekti.
Studija treba da nam kaže sa stručnog aspekta identifikovanih pet lokaliteta da li je usvojeno Idejno rješenje izvodljivo i na koji način je izvodljivo. Odnosno, da nam da smjernice šta treba da se uradi u cilju implementacije, kako uskladiti javnu i privatnu inicijativu, te da nam napravi okvir ponašanja u narednom periodu kako bi implementacija projekta bila uspješna. Uspješna implementacija projekta će biti ako se na tim područjima otvore brojni porodični biznisi, ako oživi turizam...
Suština je da se rastereti uže gradsko jezgro, da se ljudi zaposle, da se prirodni resursi iskoriste na ekološki prihvatljiv način.
N.Račić: Činjenice koje se odnose na tu odluku vidim kao pozitivne. Bez obzira što je do sada Gradska razvojna agencija bila poseban subjekat, ona je uvijek bila dio Gradske uprave. Generalno, u okviru što veće povezanosti sa Gradskom upravom možemo napraviti uspješniji iskorak i djelovanje, možemo imati pravilan smjer kretanja i tako opravdati ulogu osnivanja.
N.Račić: Zadovoljni smo saradnjom sa Zavodom, koji je nosilac izrade Studije izvodljivosti. Inicirali su određene stvari u okviru izrade Studije koje smo mi ispustili pri izradi Idejnog rješenja, te nas usmjeravaju na dodatne aktivnosti i očekujemo neki generalni zaključak nakon usvajanja na Skupštini Grada.
|
