1. u maloj, ratom razorenoj i osiromašenoj zemlji u tranziciji, uslovi obrazovanja u visokoškolskim ustanovama su: a) gotovo idealni; b) loši, ali obrazovani kadar je neophodan za razvoj i prosperitet države i društva; c) kao i obično, nemam mišljenje?

2. u tim istim uslovima egzistira, tek deset godina, jedna od takvih visokoškolskih ustanova i ima dobru perspektivu da uskoro stasa u savremenu obrazovnu jedinicu po svjetskim standardima. Ovu visokoškolsku ustanovu ćete a) podržati u prevazilaženju objekivnih problema proisteklih iz gore navedenih razloga;  b) pod hitno primjeniti radikalne mjere i onemogućiti školovanje visokoobrazovanog kadra, uvijek deficitarnog na tržištu;  c) kao i obično, nemam mišljenje.

A, sada pročitajte intervju kako biste bili sigurni u ispravnost vaših odgovora. I, nikada nemojte dopustititi da vaši odgovori budu pod "c)".

• Koje su sve aktivnosti realizovane tokom Vašeg desetomjesečnog mandata i kako izgleda koncept plana za naredni period?

Prof. dr M. Stanković: Deset godina rada fakulteta obilježili smo radno i svečano. Dana 18.12.2006. godine održana je Svečana akademija sa nizom pratećih aktivnosti.  Publikovana je Monografija u kojoj smo prikazali naš razvoj tokom proteklih deset godina, od prostornih rješenja, preko nastavnih planova i programa, angažovanih kadrova, postdiplomskih studija i cjelokupnog napredovanja. Oslikali život i rad na fakultetu, saradnju sa privredom, istaknuli priznanja, nagrade nastavnika i studenata, te klimu na fakultetu. Publikovan je i prvi Zbornik na temu retrospektive razvoja naučne misli na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu sa jasnim vizijama po specifičnim područjima. Drugi, svečaniji dio ovog jubileja realizovan je u Banskom dvoru gdje je upriličena promocija diploma,  a najbolji studenti su nagrađeni. Našem pozivu su se odazvali predstavnici sa svih arh.-građ. fakulteta iz regiona. Šira javnost je pronašla svoje mjesto u okviru ovih manifestacija. U adaptiranom prostoru unutar bivše kasarne Vrbas organizovana je izložba studentskih radova. Uz stalne postavke imali smo još jednu aktuelnu izložbu i predavanje dr Ljiljane Blagojević na temu Aktuelna problematika savremene arhitkture sa osvrtom na Republiku Srpsku , koje su pažljivo slušali i oni koji nisu graditelji. Dakle, sve manifestacije svečanog i radnog karaktera bile su u cilju uspješnijeg obilježavanja značajanog jubileja.
U momentu preuzimanja dužnosti dekana, 26. maja 2006.godine, zatekao sam jako lošu kadrovsku, tehničku i prostornu strukturu. Fakultet nije imao ni jednog stalno zaposlenog profesora, ali ni viših asistenata. Danas je ova struktura znatno bolja, sedam profesora je stalno zaposleno na fakultetu i desetak profesora sa Univerziteta u Banjaluci. U skladu sa novim Zakonom mi smo integrisani u Univerzitet, tako da pomenute profesore  sa Univerziteta u Banjaluci možemo preuzeti. U pregovorima smo sa Rektoratom i Ministarstvom kako bismo osigurali zakonske preduslove za dodjelu zvanja docenta kadrovima sa značajnim realizacijama, ali bez doktorske titule, što je praksa u Beogradu.
Prošle godine smo uselili u novi prostor, adaptiran unutar bivše kasarne Vrbas u Drugom studentskom kampusu, površine 1200m2. Dodjeljena su nam još dva objekta - nekadašnji magacinski prostor i bivša tenkovska radionica koje planiramo preraditi u skladu sa usvojenim regulacionim planom. Cilj nam je da do nove školske godine završimo oba objekta (novu zgradu Fakulteta i adaptirani objekat budućeg Instituta graditeljstva).

Uradili smo i nove nastavne planove i programe. Upisana je prva generacija studenata Građevinskog odsjeka po pravilima Bolonjske deklaracije, a već treća generacija Arhitektonskog odsjeka se školuje po "Bolonji ". Upravo se završava novi nastavni plan i program za četvrtu i petu godinu namijenjen tim generacijama.
Unapređenje nastave je značajno zbog nove podjele na studijska područja kojima rukovodi odgovorni nastavnik. Usaglašavanjem unutar oblasti svakog semestra podignut je kvalitet nastave. Umjesto velikog broja isparčanih predmeta studenti danas imaju studijsko područje sa više nastavnih jedinica koje usaglašavaju, nema ponavljanja i praznih hodova. Nastava studijskih programa je interaktivna, čak i kada je riječ o oblastima izrazito teoretskog karaktera.
Uveli smo obaveznu praksu, jer nam je cilj povezati teoriju s praksom na našem fakultetu. Kod uvođenja prakse, očekujemo svesrdnu pomoć graditelja (ljudi iz privrede) uz Ministarstvo, a koja je već rezultirala uspješnim obilježavanjem jubileja desetogodišnjice, ali i obnovom novih prostorija fakulteta.
Generalno, izuzetno je kompleksan proces obrazovanja budućih inžinjera po Bolonjskom modelu i zahtijeva značajna finansijska sredstva. Opredijelili smo se za nastavni model koji nalaže praktičan rad studenata već od treće godine. Naravno, podrazumijeva se i stalna saradnja sa Institutom graditeljstva RS, koji planiramo osnovati na principu javnog/privatnog partnerstva. Ovde će se studenti moći upoznati sa svim segmentima prakse i aktivno učestvovati u njihovom rješavanju. Izborni predmeti i diplomski zadaci nisu precizirani. Studenti biraju predmete i teme unutar oblasti, a programi su u skladu sa prijedlozima koje nastavnici nude svake školske godine, ali i sa aktuelnim trendovima. Dali smo usmjerenja koja će biti upisana u dodatak diplomi, na Arhitektonskom odsjeku iz oblasti arhitektonskog projektovanja, inžinjerstva i urbanizma. Odnosno, na Građevinskom odsjeku saobraćajno usmjerenje, hidrotehničko i konstruktivno usmjerenje. Smatramo da inžinjeri treba da se usmjeravaju  kroz praksu, ali to početno usmjerenje koje je upisano u "dodatak diplomi ", kroz koje su intenzivnije prošli u završnim godinama, daje im mogućnost da brže napreduju u tim oblastima. Cijeli ovaj proces obrazovanja je u direktnoj sprezi sa praksom, pa s ponosom ističem da je ovaj fakultet najperspektivnija institucija na Univerzitetu, jer ni jednog inžinjera arhitekture i građevine nema na Birou, a pokazalo se da su naši studenti, jako uspješni inžinjeri u praksi.

• Kakve su promjene uslijedile usvajanjem Bolonjske deklaracije  na AGF-u i da li Vi, kao građanin, ocjenjujete "Bolonju "  kao pozitivan proces?

Prof. dr M. Stanković: Mi živimo u Evropi, a i politička opredjeljenja naše države su usmjerena ka Evropi, odnosno, ka integrisanju u EU. Prema tome, ne možemo izmišljati toplu vodu. Evropa ima svoje standarde - evrokodove i ako želimo ući u EU, moramo pratiti te tokove. Bolonjska dekalaracija je proces ujednačavanja standarda na svim fakultetima i ostvarivanja transparentnosti ili prohodnosti, tj. razmjene studenata. Osnovni principi su jasni – da se obrazuje inžinjer spreman za praksu u skladu sa potrebama. Više nema klasičnog sistema studiranja. Grupe studenata se značajno smanjuju, umjesto ex-katedre student i profesor su partneri koji razmjenjuju iskustva, diskutuju, polemišu. Ranije smo imali sistem obrazovanja koje je zahtijevalo sticanje  znanja u cilju polaganja ispita, a Bolonjskom deklaracijom princip sticanja znanja je u cilju njegove uspješne primjene u praksi. U tom procesu učestvuju i studenti i nastavnici. Smatram da je "Bolonja " za naš fakultet i tehniku veliki napredak. Ali, to je ekstremno skup proces koji zahtijeva značajna sredstava i uslove da bi bio održiv. Nemoguće je po novim principima raditi sa grupama od po stotinu studenata. Grupe za vježbe morale bi biti formirane od pet do petnaest studenata, za predavanja do pedeset studenata. To su normativi koji će morati biti ostvarivi. Dio priče odnosi se na budući Institut graditeljstva RS u kojem bi projekti, od strateškog interesa, svakako morali da budu pri fakultetu koji će pomoći vlastima u zaštiti javnog interesa i podići kvalitet. Odnosno, kod kreiranja strategija pomoći u pripremi tehničkog dijela, dalje, kod standardizacije, kontrole kvaliteta, nadzora, revizije i drugih aktivnosti strateški važnih za državu. Okupljamo i edukujemo kadar neophodan za te aktivnosti. Veoma je bitno praćenje aktuelnog stanja i u tom smijeru imamo u nastavnom planu razrađene programe u kojima se te aktuelne teme javljaju. Cilj nam je da obrazujemo profile po potrebi privrede i tržišta, a s druge strane, inžinjeri arhitekture, građevine i geodezije se moraju konstantno obrazovati.
Za realizaciju doktorskih studija sve je pripremljeno. Plan i program je usvojen na Vijeću fakulteta, čekamo da se okonča proces integracije Univerziteta i ne postoji ni jedan razlog da tih studija ne bude ove godine. Doktorske studije na našem fakultetu biće realizovane u saradnji sa Arhitektonskim fakultetom Univerziteta u Beogradu.

• Komentar na stav, prisutan u javnosti, o ukidanju AGF-a?

Prof. dr M. Stanković: Što se tiče tog stava, mislim da je zlonamjeran. Očigledan je veliki pomak na Fakultetu ostvaren u relativno kratkom periodu. Pojedini mediji donose samostalno zaključke u ime Univerziteta bez provjere činjenica, na principu rekla/kazala. Uskoro ćemo organizovati press konferenciju ( Ministar, Rektor, Dekan ) sa potpunim izvještajem o kadrovima, uslovima rada, oplemenjenom fondu stručne literature, o saradnji sa drugim institucijama, o projektima koje realizujemo, o svim rezultatima koje smo do sada postigli – naši asistenti i studenti ostvaruju zapažene nastupe na kongresima, konkursima u Banjaluci i po zemljama Evrope. Generalno, rezultati su evidentni. Kadar je mlad i perspektivan. Jedino nam nedostaje par godina. A, do tada ćemo sigurno imati 80% stalno zaposlenog kadra, jer sad već imamo preko 50% - govorim u smislu završne faze integracije našeg fakulteta sa Univerzitetom, a po Uredbi, već sada je ostvarena prihvatljiva struktura kadrova. Kako je evidentna deficitarnost kadrova u oblasti geodezije, novi Odsjek (za geodeziju) je opravdan, jer, konačno, nema ni planiranja ni gradnje bez geodezije, odnosno, primjenjene geodezije. Napominjem da će se i nastava na planiranom trećem Odsjeku od 60 do 80% preklopiti sa nastavom Odsjeka za građevinu.
Moram istaći da je, i pored svih problema na fakultetu, evidentno zalaganje predavača i studenata da postignu što više uspjeha u ovako teškoj situaciji. Ja sam optimista, inače se ne bih u ovoj mjeri angažovao.
Mi smo prvi ponudili ministru Kasipoviću i Rektoratu ideju janog/privatnog partnerstva i smatramo da sva naša teoretska dostignuća moraju biti provjerena i u praksi. I, ne želimo da obrazujemo kadar koji nije sposoban za angažovanje u privredi, ali želimo da sačuvamo autonomiju Univerziteta, odnosno, profilisanje tog kadra. Velika je sreća što će velike investicije biti uložene u RS i mi smo spremni da radimo, pomognemo, unaprijedimo i zaradimo. Ako budemo pasivno čekali da se popravi stanje u budžetu, ovaj Fakultet će početi da nazaduje. Mislim da naš prijedlog može biti dobar recept i za ostale fakultete, tj. organizacione jedinice Univerziteta u Banjaluci.

• Zašto ocjenjujete prvonagrađeni rad na Konkursu za rekonstrukciju i remodelaciju tvrđave Kastel kao najbolji, koje su njegove vrijednosti?

Prof. dr M. Stanković: Administrativna služba Grada je napravila dobar potez raspisavši Konkurs za revitalizaciju i remodulaciju tvrđave Kastel, jer Kastel je već dugo godina izolovan od grada i prepušten samom sebi. Više puta sam ponovio da Banjaluka počinje sa Kastelom, gdje joj je i istorijski centar, i završava sa parkom Mladen Stojanović. Mislim da je pravi trenutak da se Kastel integriše kao akcent u prostoru centra Banjaluke. Dosadašnje intervencije i urbanistička rješenja su ga u značajnoj mjeri zaobilazila i izolovala. Smatram da intervencija mora ići do te mjere da se svi elementi tvrđave propisno zaštite, ali treba da se vodi računa o održivosti. Često se dešava da se objekti zaštite zakonskom regulativom i da taj objekat, kao zaštićen, na kraju propadne. Tvrđava Kastel fantastično izgleda, samo treba uvesti život unutar njenih zidina. Smatram da je spoj starog i novog sa prihvatljivim materijalima sasvim opravdan. Izgradnja mora biti do razumne mjere sa mogućnošu da se svi sinergetski efekti iskoriste. Žiri je odlučio da otkupi sve radove kako bi se sve dobre ideje mogle iskoristiti, što i jeste svrha konkursa. I sretan sam što se vraća vjera u konkurse. U Knjizi utisaka nismo našli ni jedan negativan stav, aktivnosti nakon Konkursa javnost je dobro propratila i spoznala da su autorske ideje duboke, jasne i napredne. Preostao je teži dio posla, ali postoje jasne smijernice za dobru realizaciju od strane Konkursne komisije.

• Da li ste Vi teoretičar, praktičar ili političar?

Prof. dr M. Stanković: (smijeh) U politici nisam. Mislim da autonomija univerzitetskog profesora mora biti sačuvana. Opredjeljenje za struku i nezavisan stav je ono što njeguje univerzitet. Meni je posebna čast i zadovoljstvo da radim ovaj posao. Postoji više opredjeljenja – da brzo zaradite novac i da lagodno živite ili da živite pristojno i obrazujete ljude. Ja sam se, očigledno, opredjelio za ovo drugo.

Ne mogu reći da li sam teoretičar ili praktičar. Bio sam praktičar, kao samostalni projektant, ali sam se vremenom osposobio i za teorijsku sferu struke. No, svako teorijsko znanje koje ne prati praktičnu realizaciju ili dokazivanje u cilju unapređenja postaje upitno.Imamo dosta dobrih inžinjera, ali nam nedosteje evropski i menadžerski put da to unovčimo kroz konkretne zahtjeve. I to i jeste smisao mog cilja da pomognemo Vladi i njenim institucijama edukacijom ljudi za izradu projekata kako bi spremno dočekali buduće investicije iz fondova EU.

• Predajete studentima na Odsjeku za arihitekturu niz značajnih predmeta ( Stambene zgrade, Razvoj i sociologija naselja, Istorija umjetnosti...). Koju nit suštine nastojite utkati u mentalne mape budućih arhitekata?

Prof. dr M. Stanković: Nastojim kod studenata potaknuti filozofiju inžinjera koju smatram neprikosnovenom – prilikom projektovanja svakog objekta mora postaviti sebe u predmetnu situaciju i ako on nije zadovoljan rješenjem onda nema pravo da ga nametne drugima. Samo je to mjera i cijena uspjeha. Pogledajte koliko imamo "bolesnih" objekata, "bolesnih" naselja koja proizvode bolesne ljude. Moramo se boriti za zdravog čovjeka, za zdrava naselja. A, arhitektura je tu jedan od važnijih aktera.

• Evidentna je svojevrsna saradnja sa Urbanističkim zavodom RS, a.d. Banjaluka. Da li ste zadovoljni rezultatima saradnje?

Prof. dr M. Stanković: Fakultet ne sarađuje samo sa Urbanističkim zavodom. Nastojimo da ostvarimo partnerstvo sa svim institucijama iz oblasti graditeljstva bez obzira na vlasnički status. Mi ne smijemo biti shvaćeni kao konkurencija. Bavimo se ozbiljnim poslom koji podrazumijeva vizije, politike, strategije, odnosno, unapređenja stanja oblasti u kojima imamo dodirnih tačaka sa svima. A, posebno što profilišemo, tj. obrazujemo kadar za te institucije. I zahvaljujući politici zasnovanoj na saradnji sigurno će biti ostvareni dobri rezultati i kvalitetni inžinjeri spremni za praksu.